Australian Macedonian Weekly

AMW Archive   

Australian Macedonian Weekly

Edition No

Edition No. 1000
27 November 2007

 

Makedonija    

Avstralija    

Balkan    

Svet    

Sport    

English    

Zaednica    

Istorija    

Zabava    

Horoskop    

Pisma    

 
Receive our News Feeds What is RSS
 

 

 

 

 

 

 

 

 
 

ZABAVA

EKSKLUZIVNO: MAKEDONIJA VO EVROPSKATA NAUKA PRED VTORATA SVETSKA VOJNA

Makedonskiot jazik Rusija go opisha ushte vo 1938 godina

Makedonija e prisutna vo evropskata nauka mnogu godini pred formiranjeto na drzhavite po Vtorata svetska vojna. Del od faktite, koi se od ogromno znachenje za nas, naskoro kje bidat pechateni od MANU, vo deloto "Otkrivanje i prouchuvanje na Makedonija vo evropskata nauka do formiranje na makedonskite drzhavni institucii". VECHER ekskluzivno prenesuva delovi od knigata shto kje se pojavi slednata godina, preku prezentaciite na nauchnicite prisutni na istoimeniot megjunaroden sobir

Najznachen i najdlabok ruski istrazhuvach na makedonskite dijalekti i nivnata istorija, etnologija i kultura bil A. M. Selishchev. Toj prouchuval golem broj vazhni pismeni spomenici od istorijata na makedonskiot jazik: "Chetirijazichnikot na Danail", knigite na Kiril Pejchinovikj (prva polovina na 19. vek.), Makedonskite Kodiki 16.-18. vek. Golemo znachenje imaat negovite toponimski i etnografski istrazhuvanja na teritorijata na Albanija i Makedonija. Negovite teoretski i praktichni istrazhuvanja za potekloto i klasifikacijata na makedonskite dijalekti do site detali se aktuelni za slavistikata i balkanistikata.
Ova go objasnuva eminentniot nauchnik, prof. d-r Rina Usikova od Rusija, poznata i po angazhmanite na katedrata po makedonski jazik na Filoloshkiot fakultet vo Moskva. Akademik Usikova veli deka prouchuvanjeto na istorijata na makedonskiot jazik i na negovoto mesto megju drugite slovenski jazici (dijalekti), uspeshno go prodolzhil S.B. Bernshtejn. "Toj go otkri i go proanalizira vo poedinosti literaturniot makedonski jazik. Bernshtejn, prv vo svetskata nauka go opishal, vo 1938 g., sovremeniot nacionalen, (togash se ushte ne kodificiran) makedonski jazik", tvrdi prof. d-r Usikova.
Taa potencira ushte nekolku ruski nauchnici koi se zanimavale so makedonskiot jazik pred Vtorata svetska vojna. "Osobenostite na makedonskata grupa na dijalekti, opshtoslovenskiot dijalekten fon, bea predmet na interes na V. M. Ilich-Svitich, so makedonskite dijalekti vo balkansko-slovenski kontekst se zanimaval G. A. Cihun, a tipologijata i istorijata na literaturniot makedonski jazik vo raznite etapi na negoviot razvoj, gi prouchuvala N. I. Tolstim", veli Usikova, koja i samata pishuva za osobenostite na literaturniot jazik, istrazhuvajkji gi delata na Kiril Pejchinovikj i Krste Petkov Misirkov.
- Interesot za slavjanskite jazici i kulturi na Balkanot, vo Rusija se projavi vo vtorata polovina na 19. vek. Eden od prvite nauchnici koj ja poseti Evropska Turcija beshe Viktor Ivanovich Grigorovich, veli akademik Usikova. Taa dodava deka nauchnite trudovi na ruskite slavisti pretstavuvaat pridones vo prouchuvanjeto na makedonskiot jazik, negovite dijalekti, istorijata na pismenite spomenici i na kulturata pochnuvajkji so praslavjanskiot period, pa do kodifikacijata na makedonskiot literaturen jazik vo 1945 g.


PO EVROPA, TOPCHESTATA FLEJTA I VO NJUJORK

Evropskite stopanstvenici go nagradija Dautovski

Makedonskiot muzichar Dragan Dautovski e nagraden so prestizhno priznanie koe go dodeluvaat stopanskite komori na zemjite od Jugoistochna Evropa. Kuriozitet e shto nagradata za prv pat mu se dodeluva na chovek od kulturata, a ne od stopanstvoto. Na Dautovski priznanieto mu beshe vracheno vo Temishvar, Romanija.
Dautovski veli deka nagradata mu bila vrachena na specijalna ceremonija na koja toj, zablagodaruvajkji im se na stopanstvenicite i diplomatite, progovoril za znachenjeto na kulturata vo period koga nekulturata e navlezena vo site pori na zhiveenjeto, vo politikata, ekonomijata i vo samata kultura. Gestot shto priznanieto mu se dodeluva na umetnik, spored Dautovski, e potrebata na stopanstvoto da se pripoi kon kulturata kako stozher na chovechkoto i duhovnoto postoenje. "Ubavo priznanie koe za mene povtorno, za zhal, doagja od stranstvo, no priznavam deka mi godi", ni reche Dautovski.
Na pokana na UNESKO, Dautovski zamina za Pariz, od kade shto so grupa artisti zaminuva za Njujork kade shto na 3 dekemvri kje nastapi vo Linkoln centarot. Dautovski kje ima nastap za diplomatskiot kor vo Amerika i vo ambasadata na Makedonija vo Vashington. Na dvata nastapa, so dozvola na Upravata za zashtita na kulturnoto nasledstvo, toj kje ja promovira i praistoriskata topchesta flejta, okarinata od Makedonija. Megju umetnicite koi preku UNESKO gostuvaat vo SAD e i baritonot Boris Trajanov.


NA 48. FILMSKI FESTIVAL

Makedonskite filmadzhii povtorno vo Solun

Dve godini po poslednoto uchestvo na najgolemiot regionalen filmski festival, makedonskite avtori godinava se zabelezhlivo vo Solun: filmot "Prevrteno" na Igor Ivanov - Izi igrashe vo prepolna sala, a omnibus proektot, vo koj uchestvuva i Marija Dzhidzheva, dobi specijalno priznanie od Balkanskiot fond za razvoj na scenarija.
"Prevrteno", koj e vo selekcijata Balkanski pregled pokraj 14 filmovi od Balkanot, imashe mnogu topol priem od publikata koja go isprati so aplauz, a potoa imashe i 15-minutna sesija na prashanja i odgovori so avtorot Ivanov. A eden gledach zabelezha deka "lugjeto vo Grcija se tolku optovareni so politichkiot spor so imeto, shto ne ni znaat deka vo vashata zemja se pravat ubavi filmovi".
Inaku, fer e da se pomene deka pri prezentacijata na filmot, organizatorite na Festivalot se potrudija maksimalno da izbegnat seakvo politiziranje, pa avtorot na publikata i beshe pretstaven samo so negovoto ime, bez da se spomenuva zemjata od kade doagja.
Marija Dzhidzheva e edna od pette rezhiserki vo omnibus proektot "Nekoi drugi prikazni", eden od vkupno sheste filmovi koj dobi poddrshka od Balkanskiot fond za razvoj na scenarija. Vo ovoj proekt uchestvuvaat avtorki od site eks JU zemji, a producent e renomiraniot srpski kritichar i poraneshen direktor na FEST Nenad Dukikj.


VO PODGOTOVKA E NOV DOKUMENTAREC

"Shto e ljubov" zboruva na triesetina svetski jazici

"Shto e ljubov?" e prashanjeto shto im go postavi Stojan Vujichikj, rezhiser na dokumentarniot film "Centarot na svetot e na krajot na svetot (Shto e ljubov)", na svoite triesetina sogovornici za vreme na snimanjeto na indiskiot potkontinent minatiot mesec. Produkcijata na dokumentarecot e na "Ezop produkcija" vo sorabotka so "Nashe maalo - drim fektori". Postprodukcijata na snimeniot materijal e pochnata, a filmot do krajot na godinava kje se dosnimuva na povekje lokacii vo Makedonija. Pedesetminutniot dokumentarec sodrzhi intervjua so lugje od rechisi site delovi na planetata. Tie im pripagjaat na razlichni civilizaciski i duhovni tradicii, na razlichni profesii, obrazovni i rasni grupacii. Spored Vujichikj, odgovorot na prashanjeto shto e ljubov e unikatna vistina, razlichna za sekoj od negovite sogovornici, kako i za sekoe chovechko bitie, a ona shto gi obedinuva e univerzalnosta na nivniot obid da go osmislat svoeto postoenje niz ljubovta i da ja razbiraat. Avtorite za kuriozitet go smetaat faktot shto prvpat vo eden makedonski film se pojavuvaat delovi snimeni na petnaesetina jazici, megju koi i nekoi od dalechnite istochni jazici, kako nepali, telurgu, hindu, urdu, tibetski, goa, no i na angliski, shpanski, polski, germanski i makedonski.
Pokraj Vujichikj, filmskata ekipa ja sochinuvaat Emil Jovanovski, Ognen Antov i Marko Petrushevski. Scenarioto go napisha Natasha Bunteska. Ekipata se podgotvuva za snimanjata niz Makedonija vo dekemvri, vo manastirite Zrze i Treskavec, na Pelister, vo Ohrid i Tetovsko.


Sara Leshi kje pozira za slovenechkiot "Plejboj" za dvoen honorar

Sara Leshi (20), eksmis na Makedonija i manekenka, kje pozira za slovenechkiot magazin, a ne za hrvatskiot "Plejboj" otkako dobila vetuvanje za dvojno pogolem honorar od hrvatskite kolegi. Nedela taa kje zamine vo Ljubljana, Slovenija kade kje ostane okolu eden mesec.
"Slovencite bukvalno sheknaa na fotografiite od Sara i vednash ni pratija pismo vo koe ponudija dvojno pogolema suma od onaa koja ja dadoa Hrvatite. Bidejkji se ushte nemavme potpishano dogovor so hrvatskiot "Plejboj", ne se dvoumevme i vednash ja prifativme ponudata. Sara vo Ljubljana kje ima nekolku fotosesii, a iskreno posakuvam od tamu pravo da zamine za Amerika. Ne deka kje go preskokneme hrvatskiot "Plejboj", tuku sega za sega tie kje pochekaat", veli Tomche Tomski, noviot menadzher na Sara.
Ubavicata so telesni proporcii 97-67-100 vekje dva meseca intenzivno vezhba so lichen trener, dzhogira, vozi rolerki i e na strog rezhim na ishrana. Spored "Plejboj" standardite taa ne treba da slabee tuku samo da si go zacvrsti teloto.
Sara Leshi beshe mis na Makedonija vo 2004 godina. Ima snimeno povekje reklami i muzichki spotovi.


 

 
New Page 3
THIS WEEKS EDITION

 
OD PRVIOT JANUARSKI BROJ


HAVE YOUR SAY!

Pisma do Urednikot

Letter to the Editor


Help

About Us | Contact Us | Get your Newspaper Delivered | Advertise with Us
Copyright ©2006-2007 Australian Macedonian Weekly. All Rights Reserved.

web statistics