New Page 1

AMW Archive   

 
New Page 2

Edition No

Edition No. 976
19 June 2007

Balkan   

Svet   

Sport   

English   

Zaednica   

Istorija   

Crna Hronika   

Zabava   

Horoskop   

 
Receive our News Feeds What is RSS
 

 

 

 

 

 

 

 

 


BALKAN
KOSOVO
Se' pogolemi se shansite za novi pregovori megju Prishtina i Belgrad
Sostanokot na zemjite-chlenki na Kontakt-grupata vo Pariz bez Rusija vnese pogolema zabuna vo procesot na reshavanje na statusot na Kosovo i sega znachitelno porasnaa shansite da ima novi pregovori megju Prishtina i Belgrad, objavi prishtinskiot dneven vesnik Koha ditore. Vesnikot citira neimenuvani zapadni diplomati koi naveduvaat deka vo dadenata situacija na Amerikancite im se brza so reshavanjeto na statusot, a Evropejcite se dvoumat. Postoi mozhnost Evropa da se soglasi da se obnovat pregovorite megju Belgrad i Prishtina, koi bi traele najmalku 120 denovi i mozhno e da ne gi vodi Marti Ahtisari. "Nekoi evropski diplomati nastojuvaat da ja ubedat kosovskata strana da prifati novo prolongiranje, so obrazlozhenie deka nezavisnosta e mnogu povazhna cel od brzinata na nejzinoto realiziranje", pishuva vesnikot.
Srpskiot premier Voislav Koshtunica izjavi deka e osuden na neuspeh sekoj obid "so politichka sila i so pravno nasilstvo" da se proglasi ednostrana nezavisnost na Kosovo. Toj oceni deka SAD raspolagaat so golema sila, no deka sepak kluchot za reshavanje na kosovskoto prashanje ne e vo silata, tuku vo pochituvanjeto na megjunarodnoto pravo i na Povelbata na Obedinetite nacii. "Toa najmalku mozhe da se popravi so amerikanskata ponuda od najvisoka instanca Kosovo da dobie nezavisnost, a Srbija da bide nagradena so vleguvanje vo NATO. Srbija go otfrla sekoj takov razgovor i sekoja pomisla da se pazari i da trguva so svojata teritorija", istakna Koshtunica.
Srpskiot premier istakna deka otkoga postoi megjunaroden poredok shto e zasnovan na Povelbata na ON nikomu ne mu ima padnato na pamet na edna suverena drzhava i chlenka na ON da i' odzeme znachitelen del od teritorijata vo zamena za "nekakva svetla idnina". "Za Srbija sekoja takva ponuda beshe i ostanuva apsolutno neprifatliva", istakna toj.

PO POSETATA NA ALBANIJA
Misterija so chasovnikot na Bush
Sega go gledash, sega ne go gledash. Dzhordzh Bush beshe prechekan i pozdraven vo Albanija kako heroj, pri shto Albancite nametnati so amerikanski znaminja podavaa race da go pregrnat i da se pozdravat so nego. No, mozhebi liderot od zapadniot svet trebashe da pokazhe malku povekje pretpazlivost i da gi sledi standardnite soveti za turistite na Balkanot - da vnimava na svoite lichni raboti. Snimkata shto ja snimi albanskata tv-stanica Njus 24 se emitirashe na vestite na italijanskata televizija i ja vidoa nekolku iljadi lugje na Ju tjub - i na nea se gleda deka na Bush mozhebi mu e ukraden chasovnikot. Bush go soblekol paltoto poradi toploto vreme i bil oblechen vo koshula so kusi rakavi, pa chasovnikot jasno se zabelezhuva. Podocna na snimkata mozhe da se vidi deka nasobranite lugje se turkaat okolu nego - no vo sledniot moment chasovnikot go nema.
Bush go poseti Fush Kruja, malo zemjodelsko selo na okolu 30 km od Tirana, kade biznisot se finansira od amerikanski grantovi. Toj pieshe kafe vo lokalnoto kafule, a potoa sakashe nabrzina da gi pozdravi nasobranite lugje. Pozirashe i potpishuvashe avtogrami dodeka negovite obozhavatelii, izvikuvajkji Bushi, Bushi!, go ograbija i mu ja rasturija kosata. "Nasekade imashe race", pishuva Koriere dela sera. "Povekjeto samo sakaa da go doprat i da se rakuvaat. Sepak, nekoj imal drug motiv". Italijanskite mediumi javuvaat deka Bush zabelezhal deka mu go nema chasovnikot koga se vratil na aerodromot. Koga zastanal na skalite na avionot za da se zboguva, nekoj od negoviot personal mu dal drug chasovnik. Chasovnikot na Bush bil tajmeks od 50 amerikanski dolari, so amerikansko zname na osnovata. "Mozhebi vremeto za Bush ushte stoi otkako naredi da se bombardira Irak", se sheguva La stampa i dodava: "Neverojatno, nitu eden od 850-te inspektori Kluzo shto go chuvaa vo Albanija ne zabelezhal nishto".


BUSH VO BUGARIJA
Povik za osloboduvanje na bugarskite sestri
Na svojata evropska turneja amerikanskiot pretsedatel Dzhordzh Bush ja poseti i Bugarija i razgovarashe so pretsedatelot Prvanov za bugarskoto uchestvo vo misiite na NATO vo Irak i vo Avganistan, za mozhnosta za zgolemuvanje na amerikanskite investicii vo Bugarija, za energetskata bezbednost, za Kosovo i za proshiruvanjeto na Alijansata. Na oficijalniot pres Bush reche deka za reformata na vizniot rezhim reshava Kongresot, no deka i toj bil mnogu angazhiran na toj problem. Bush ja povika Libija da gi oslobodi pette bugarski medicinski sestri shto se osudeni na smrt poradi toa shto, spored libiskiot sud, namerno zarazile 426 libiski deca so HIV-virusot. "Dlaboko sme zagrizheni poradi neprijatnata polozhba na sestrite. Srcata ni se i so decata shto se zarazeni so HIV. Medicinskite sestri treba da se pushtat i da im se vratat na svoite semejstva", reche Bush.


Snajperist go chekal Bush vo Sofija
Bugarskiot minister za vnatreshni raboti Rumen Petkov izjavi deka sproti posetata na Bush vo Sofija bil uapsen eden Arap koj bil chlen na islamistichka grupa i zavrshil obuka za snajperisti. Poradi zakani za bezbednosta na Bush vo tie denovi bile uapseni dvajca bugarski i dvajca stranski drzhavjani.


OPERACIJA "MREZHA" VO SRBIJA
Soprugata i sinot na Miloshevikj zarabotile desetici milioni evra
Marko Miloshevikj, Mira Markovikj i Bojana Bajrushevikj, vdovica na poznatiot Vlado Tref, naskoro bi mozhele da se najdat pred specijalniot obvinitel za organiziran kriminal vo Srbija poradi shverc so cigari. Policijata gi oznachila kako organizatori na vtorata kriminalna grupa koja od 1996 do 2001 godina od shvercot na cigari zarabotila nekolku desetici milioni evra! Dokazite za nelegalniot shverc na kriminalnata grupa so koja rakovodele tie so pomosh na Mihalj Kertes, policijata gi pribrala i mu gi predala na istrazhniot sudija na Posebnoto oddelenie na Okruzhniot sud vo Belgrad, koj denovive treba da nalozhi izdavanje na Interpol-poternici.
Kako shto utvrdi policijata, zad pretprijatieto Tref stoel Marko Miloshevikj. Shemata na shvercot bila vakva: Do carinata na preminot kon Bugarija kamionite so cigari se vodele na ime na pretprijatieto Tref, a dokumentacijata celosno odgovarala na finansiskata sostojba na stokata shto bila vo kamionite. No koga kamionite kje vlezele vo megjugranichniot prostor megju Bugarija i Srbija im priogjala lichnost koja gi menuvala dokumentite, taka shto stokata se deklarirala kako da e za tranzit preku Srbija. Vozachite dobivale nov tovaren list so lazhirani dobavuvachi, kupuvachi i vid na stoka. Potoa kamionite odele vo shpediciite Shop i Vandishped, kade shto se pishuvale nezavereni carinski ispratnici. Policijata smeta deka potoa kamionite so lazhiranite dokumenti gi pushtale pripadnicite na vonrednite merki na kontrola, taka shto go zatvorale granichniot premin i im davale sloboden den na carinicite. Na krajot shvercuvanite cigari zavrshuvale na nekolku mesta vo Belgrad i vo Srbija.


Cane kje bega so avion i so podmornici
Kako e mozhno shefovite na dvata kanala Cane Subotikj i Bojana Bajrushevikj da izbegaat od Srbija pred da pochnat akcijata Mrezha i mnogute apsenja? Zamenikot republichki javen obvinitel Jovan Krstikj veli deka vo vakva situacija e mnogu teshko da se fati Subotikj: "Prvo, toj e maksimalno zashtiten vo Crna Gora od najmokjnite politichari vo zemjata, vkluchuvajkji go i samiot vrv, a policijata sekogash kje zamizhi ako go sretne. Vtoro, ako se sluchi da se pojavat nekakvi megjunarodni policiski sili so zadacha da go uapsat, toj sekogash ima mozhnost brzo da izbega, zashto ima privaten avion koj bez sletuvanje mozhe da preleta sedum iljadi kilometri. No, i toa ne e se'! Ako mu napravat nekakva vozdushna blokada, toj ima na raspolaganje nekolku brzi podmornici shto i' ostanale na Crna Gora kako miraz po raspadot na zaednicata so Srbija", veli Krstikj. "Tolku bogati i mokjni lugje sekogash imaat na spisokot barem desetina drzhavi koi bez problem bi go primile Cane poradi negovite pari. No, ne mora drzhavi da bidat garant za nechija sloboda, taa uloga sosem uspeshno ja izvrshuvaat golemite mafii vo tie zemji", veli Krstikj.
Bojana Bajrushevikj nema tolku pari kolku shto ima Cane, no se chini deka e poitra. Ni policijata ni nikoj drug nemaat informacii za toa kade se naogja taa. Za pochetok ja imaat samo pretpostavkata deka taa mozhebi povtorno e vo drshtvoto so stariot ortak Marko Miloshevikj nekade vo Rusija? I dodeka taa e vo begstvo, nejziniot brat Vuk Bajrushevikj, koj nikogash nishto ne rabotel, vozi niz Belgrad bentli, ferari i najnov model na mercedes i postojano e vo najluksuznite belgradski kafulinja i restorani kade shto ostava barem po iljada evra dnevno!


VELIKA BRITANIJA
Skandal poradi politichkiot azil za Albancite
Ministerstvo za vnatreshni raboti vo London go ispituva britanskoto drzhavjanstvo na Albancite koi tvrdea deka se zhrtvi na vojnata vo Kosovo. Ivning standard objavi deka stotici lugje shto dobija politichki azil vo Velika Britanija mozhe da go zagubat drzhavjanstvo poradi golemiot imigracionen skandal - nad 80.000 begalci pobaraa azil vo Velika Britanija naveduvajkji deka se zhrtvi na progon i na etnichko chistenje od srpskite sili vo Kosovo, no povekjeto od niv spored dokazite na britanskoto MVR bile ekonomski imigranti od Albanija koi nabavile falsifikuvani kosovski dokumenti so koi aplicirale za politichki azil. Houm ofis ne raspolaga so informacii za tochniot broj na "lazhnite" politichki imigranti, no vekje pratil desetici pisma za ekstradiranje ili za sankcii. "Albanskata etnichka zaednica vo Velika Britanija e vo panika, internet-stranicite se polni so svedoshtva na lugjeto koi ne se sigurni za svojata idnina. Javna tajna e deka iljadnici Albanci dobivaa begalski status ako se pretstavea deka se od Kosovo. Imashe mrezha shto gi poduchuvashe shto treba da kazhat za vednash da im se otvorat vratite vo Velika Britanija", naveduva vesnikot.


Romancite pratile vo tatkovinata od stranstvo 5,32 milijardi evra
Spored podatocite od Nacionalnata banka na Romanija, Romancite shto rabotat vo stranstvo vo minatata godina pratile vo svojata zemja preku bankarski smetki 5,32 milijardi evra, shto iznesuva okolu 5,7 procenti od bruto domashniot proizvod i e za 1,5 milijardi evra povekje od parite shto romanskite rabotnici gi pratile doma vo 2005 godina. Najmnogu pari vo tatkovinata prakjaat romanskite gragjani shto rabotat vo Italija, vo Velika Britanija i vo Shpanija. Spored neoficijalnite podatoci, vo stranstvo rabotat okolu dva miliona Romanci.


Grcija i' dolzhi na Evropskata unija 2,2 milijardi evra
Grcija i' dolzhi na Evropskata unija 2,2 milijardi evra, zatoa shto dostavila do Brisel netochni podatoci za ekonomijata na zemjata. Pred dve godini Unijata nalozhi kontrola vrz grchkata ekonomija, otkako Atina dostavi lazhni podatoci za svojot budzhetski deficit.


Rusite davaat 5.000 evra za eden kvadrat vo Crna Gora
Na ridot so edna od najubavite panorami na crnogorskoto krajbrezhje, vednash nad Sveti Stefan, se gradi turistichki kompleks shto e poznat kako "rusko selo" i vo koj kje ima 37 luksuzni vili. Site vili kje bidat so povrshina od po 220 do 250 kvadratni metri i kje se izgradat od drvo i od kamen. Vo centralniot del na kompleksot kje ima spa centar. Sopstvenicite smetaat deka iznajmuvanjeto na edna vila od toj kompleks za eden den kje iznesuva najmalku 3.000 evra. Bogatite Rusi vekje projavile zhelba da kupat vili vo kompleksot, pri shto davaat i do 5.000 evra za eden kvadraten metar.


Bosanec i' nudi 25.000 evra na zhenata shto kje mu rodi dete
Aco Markovikj (58) od Brchko e vo potraga po devojka ili zhena koja bi mu rodila dete i podgotven e da i' plati za uslugata 25.000 evra ako se' se odviva na normalen nachin, a ako oploduvanjeto bide po veshtachki pat troshocite kje gi odbie od tie pari. Kako shto objasnil, negoviot sin pochinal na 17-godishna vozrast vo 1991 godina, a so ogled na toa deka negovata sopruga ne mozhe vekje da ragja, se dogovorile da najdat zhena koja bi sakal da ima dete so nego. "Se reshiv na vakov poteg zatoa shto imam golem imot, pa bi sakal da mu go ostavam vo nasledstvo na svoe dete. No ako i na ovoj nachin ne uspeeme, jas i mojata sopruga reshivme da posvoime dete", najavuva Markovikj.


Hrvat drzhel rob dve godini
Policijata od hrvatskiot grad Osiek uapsi eden 36-godishen chovek pod somnenie deka povekje od dve godini drzhel vo ropstvo mazh shto e sedum godini pomlad od nego. Osomnicheniot go drzhel vo ropstvo 29-godishniot mazh ushte od 2005 godina i so zakani go prisiluval na teshka fizichka rabota.


 
 
 
 

 

New Page 3
THIS WEEKS EDITION


HAVE YOUR SAY!

Pisma do Urednikot

Letter to the Editor

 
 

 

 

 

 

 


Help

About Us | Contact Us | Get your Newspaper Delivered | Advertise with Us
Copyright ©2006-2007 Australian Macedonian Weekly. All Rights Reserved.