|
FALSIFIKUVANJE NA
STRANSKITE IMINJA I TOPONIMI
(Aleksandar Donski)
- * Grchkite avtori vo antikata gi falsifikuvale i
trakiskite, tribalskite pa duri i indiskite iminja i
toponimi!
* Poradi grchkata transkripcija denes teshko mozhe da se
odgatne vistinskiot izgovor na stranskite ne-grchki
zborovi!
Ist e sluchajot i so trakiskite lichni iminja. I od niv
najgolemiot broj od strana na antichkite avtori ostanale
zapishani so grchkiot zavrshetok "s". Nekoi od niv se:
MukakentoS, EptaikentoS, RodopiS, DaoS, PatoumaS, OloruS,
PatoumasoS, KreteuS, KarsiS, TereS, SitalkeS i drugi.
Trakiskite reki kaj Herodot se zapishani kako AtriS, NoeS
i ArtaneS, a ovde e i oblasta SalmudesuS. Arijan ja
spomenuva i trakiskata planina HemuS, rekata HebruS i
gradot KalatiS.
I iminjata na Tribalite ja dozhiveale istata sudbina.
Taka, na primer, grchkiot istorichar Arijan ja spomnuva
tribalskata reka LiginuS, potoa tribalskiot grad KalatiS,
kako i imeto na kralot na Tribalite, SirmuS.
Duri i indiskite lichni iminja vo grchkite izvori bile
grcizirani. Nekoi od niv se: AfrikeS, AkufiS, FarnazatreS,
TaksileS, MofiS, EmbisaruS, SasibisareS, PoruS, SpitakeS,
MeroeS, SopeiteS, ArtabateS, FegeuS, KsandrameS, MisikanuS,
PortikanuS, DandamiS, SandrakotuS, SambuS, KalanuS, KofeuS,
AsageteS, a iminjata na indiskite reki ostanale zapishani
kako: InduS, GangeS, AkesineS, HidaspeS, HidraoteS i
HifasiS. Iminjata na dva indiski grada se zapishani kako
SalmuS i OrobatiS, a na dve planini kako MeruS i
ParapamisuS (Hindu-Kush, koja Arijan istovremeno ja
narekuva i Indiskiot Kavkaz).
Veshtachko ufrluvanje na sufiksot "os"
Spored vakvata togashna grchka praktika ispagga deka
narodi so sosema razlichni kulturi, etnichko poteklo (pa
duri i rasi!), kako shto se: Persijanci, Egipjani, Iliri,
Arapi, Libijci, Trakijci, Etiopjani, Skiti, Indijci,
Makedonci i drugi, imale identichni (grchki) zavrshetoci
na svoite lichni iminja(!?). Sekako deka ova e neseriozno
i da se pomisli. Toa e isto kako koga denes nekoj, vo
shega, bi gi makedoniziral preziminjata na site deneshni
istaknati svetski politichari. Taka bi bil sozdaden
dokument vo koj prezimeto na segashniot amerikanski
pretsedatel kke bide Bushovski, na ruskiot Putinovski, na
premierot na Velika Britanija Blerovski i t.n. E, sega
povtorno da si zamislime deka po nekoja (ne daj Bozhe)
opshtosvetska katastrofa, po iljadnici godini, kako
edinstveno svedoshtvo za lichnite preziminja na
politicharite od nashevo vreme, bi ostanal samo ovoj
dokument. SHto kke pomislat idnite lingvisti koga kke go
prouchuvaat istiot? Sekako deka tie mozhebi kke znaat deka
ne e mozhno lugge od razlichni nacii, kulturi i rasi da
nosat preziminja na ist zavrshetok, no vo nedostig na
drugi dokumenti, sakale ili ne, kke mora da gi koristat
ovie preziminja takvi kakvi shto gi pronashle (so
tipichniot makedonski zavrshetok "ski").
Potpolno ista e sostojbata so deneshnite lichni iminja,
toponimi i drugi zborovi od razlichni narodi, koi do nas
stignale grcizirani, najchesto so pomosh na zavrshetokot
"s", vo koi, nesomeno treba da se vkluchat i
antichko-makedonskite.
I vo samiot Lekiskon na Hesihij, kade shto se predadeni
zborovi od stranski ne-grchki narodi, zabelezhitelno e
deka dobar del od niv se zapishani so grchkiot zavrshetok
"s". Na primer, ovde se egipetskite zborovi: gloS, pameleS
i ApiS. Od jazikot na Arapite predadeni se dva zbora, od
koi edniot zavrshuva na "s" (sapsiS). Predadeni se i tri "barbarski"
(ne-grchki) zborovi, bez da se precizira od koj jazik se,
no site zavrshuvaat na "s" (oteaS, rahoS, sigkereS),
Predaden e i eden enetski (venetski) zbor, koj isto taka
zavrshuva na "os" (vevekoS ili bebekoS). Od shest
predadeni italski zborovi, duri tri se predadeni so
grchkiot zavrshetok "s", a od shesnaeset indiski zborovi,
duri devet se zapishani vo grcizirana forma so grchkiot
zavrshetok "s" ("os") na krajot. Od pet keltski zborovi (kolku
shto se predadeni vo Leksikonot na Hesihij), tri se
zapishani so zavrshetokot "s", a taka e i so edinstveniot
zapishan zbor od jazikot na Paflagoncite (narod od Mala
Azija). Od 69 prezentirani persiski zborovi duri 35
zavrshuvaat so grchkiot zavrshetok "s", a od ostanatite
najgolem del se predadeni so zavrshetokot "oi" (shto
povtorno mozhe da pretstavuva grcizirana forma).
Praktichno, ova znachi deka zborovite vo Leksikonot na
Hesihij mozheme da gi razgleduvame, no samo preku nivniot
koren (tolku kolku shto e avtentichno prenesen preku
grchkata transkripcija), zatoa shto kaj dobar del od niv,
zavrshetokot (sufiksot) im e veshtachki grciziran. Ova
vazhi i za ostanatite antichko-makedonski zborovi i
zborovi od jazicite na drugite togashni narodi, koi do
denes ostanale zapishani od drugite starogrchki avtori.
Praktichno, grchkata transkripcija na ovie zborovi stoi
kako teshka zavesa, postavena pomeggu nas i niv - zavesa,
od koja, ne mozheme da gi vidime kako tie izgledale (zvuchele)
vo original, tuku samo mozheme da gi nasetime nivnite
konturi. Mozhebi nekoj antichko-makedonski zbor po izgovor
i po znachenje bil potpolno ist so deneshen makedonski
soodveten zbor, no do nas stignal izvrten preku tuggata
grchka transkripcija, koja, zgora na s#, nie morame da ja
pochituvame(!?). Taka, za vakviot eventualen zbor kke
morame da izjavime deka, taka kako shto ostanal zapishan
na grchki, e sosema razlichen od nashiov (iako toj mozhebi
bil ist!?). Indicija deka ova e mozhno, pretstavuvaat
nekolkute antichko-makedonski zborovi shto kke gi
prilozhime vo prodolzhenie.
Problemite so transkripcijata
No, i pokraj site ovie fakti, deneshnata grchka
istoriografija i propaganda gi koristi grcizirano
zapishanite antichko-makedonski zborovi (lichni iminja,
toponimi i sl.) kako "dokaz" deka antichkite Makedonci
bile Grci (shtom, neli, zavrshetokot na nekoi od niv bil
grchki). No, ako e taka, togash deneshnite grchki
propagandisti bi trebalo da tvrdat deka i togashnite:
Trakijci, Iliri, Etiopjani, Asirci, Persijanci, Egipjani,
Libijci, Indijci, Itali i drugi narodi bile Grci, bidejkki
i nivnite zborovi (lichni iminja, toponimi i sl.) vo
grchkite antichki izvori ostanale zapishani so
zavrshetokot "s" ("os" ili "is"). Meggutoa, grchkite
propagandisti ovoj podatok go premolchuvaat, a go koristat
samo koga se vo prashanje antichkite Makedonci. Eve ushte
eden dokaz za nivnata neobjektivnost.
No, zoshto antichkite grchki avtori gi grcizirale site
stranski zborovi (lichni iminja, toponimi i sl.)?
Najnapred kke kazheme deka vakva sostojba e zabelezhana i
kaj drugi avtori, koi bile pripadnici na razni narodi.
Sekoj od niv si gi transkribiral iminjata i ostanatite
zborovi od tuggite narodi spored jazichnite normi na
sopstveniot jazik. Pa, zoshto taka se postapuvalo?
Odgovorot na ova prashanje (koga se raboti za grchkite
avtori) lezhi vo fenomenot Interpretato graeca, koj
odlichno go objasnuva d-r Nade Proeva ("Studii za
antichkite Makedonci", cit. delo). Ednostavno, togashnite
grchki avtori (so retki iskluchoci), voopshto ne se
machele (a nitu mozhele sekogash) pravilno da gi
zapishuvaat originalnite iminja i ostanati zborovi od
stranskite narodi, tuku gi preinachuvale kako grchki, so
cel da im gi doblizhat na svoite chitateli. Sekako deka i
kaj avtorite od drugite narodi e zabelezhana vakva
praktika, vo sklad so normite na sopstvenite im jazici, a
taka e i denes.
Za da go pojasnime ova podobro povtorno kke napravime edna
sovremena analogija. Koga gi istrazhuvav napisite za
Ilindenskoto vostanie vo Japonija, zabelezhav deka
japonskata transkripcija na iminjata na nashite gradovi i
sela (a sekako i na drugite zborovi) prilichno otskoknuva
od originalnite nazivi (normalno deka e taka i vo obratna
nasoka, t.e. vo makedonskata transkripcija na iminjata na
japonskite gradovi). Taka, na primer, makedonskiot grad
Krushevo, na japonski, se pishuva i chita kako: Kuricheva.
E, sega da zamislime eden hipotetichen eksperiment. Da
pretpostavime deka na grupa makedonski lingvisti kke im go
pokazheme zborot Kuricheva (bez da im go otkrieme negovoto
znachenje, tuku samo da im napomneme deka se raboti za
japonska transkripcija na eden nash zbor) i da gi zamolime
da si go kazhat svoeto mislenje vo vrska so negovoto
znachenje. Siguren sum deka, del od niv, voopshto nema da
go prepoznaat imeto na nasheto Krushevo. Duri, i ako nekoj
se posomneva vo toa, sigurno deka nekoj drug kke go
demantira; kke polemiziraat; kke si dokazhuvaat i t.n., no
najverojatno deka site zaedno nema da izjavat deka se
stoprocentno sigurni oti stanuva zbor za gradot Krushevo.
A, zoshto nema da go prepoznaat ovoj nash zbor? Samo i
samo poradi negovata tugga transkripcija preku koja doshol
do niv!
Poradi ova, vekke spomnavme deka transkripcijata,
napravena na tuggite jazici, vsushnost pretstavuva eden
vid "nenameren falsifikat", napraven vo odnos na
originalot (Krushevo od strana na Japoncite nenamerno e "falsifikuvano"
vo Kuricheva, isto kako shto i nie imeto na vekke
spomnatata drzhava Sverige, nenamerno go falsifikuvame,
t.e. transkribirame kako SHvedska i t.n.).
|